Vila Despot - Zaostrog

Pozdrav iz srca Dalmacije

Kliknite za prikaz fotogalerije

Gledan s morske strane, Zaostrog ima oblik velike prirodne pozornice na moru, koju sa?injava zaostro�ko polje okru�eno brdima: sa zapada blagom Planom (260 m), s istoka vrletnim Viterom (769) i sa sjevera �apa�nikom (920). Na toj su se pozornici kao i u drugim krajevima na�e zemlje, toga mosta izme?u Istoka i Zapada, pojavljivali razli?iti narodi: od nepoznatih pretpovijesnih naroda i starih Ilira, pa preko Rimljana i Gota do Avara... Pojavljivali se i nestajali. U zadnjim datiranim seobama 600. i 626. g. ovdje su, tj. na isto?nu obalu Jadrana do�li stari Slaveni, odnosno Hrvati i ostali do danas.

Zaostrog se razvukao u prirodnoj i prostranoj zavali, okru�enoj visokim i strmim obroncima planinskog masiva Biokova. Bijeli �al zelene i �iroke zaostro�ke uvale oplahuje Jadransko more koje se kroz Velika Vrata (morski prolaz izme?u Hvara i poluotoka Pelje�ca) razlilo duboko u Neretvanski kanal sve do Stona. Mjestom, koje broji 372 stalno naseljena stanovnika, i danas dominira vi�e od pola milenija stari franjeva?ki samostan s visokim zvonikom. Posjetiteljima je u samostanu otvoren muzej, etnografska zbirka, galerija i velika knji�nica s preko 30.000 naslova zna?ajnim dijelom iz starije hrvatske knji�evnosti. U Zaostrogu je zna?ajni dio svog stvarala?kog �ivota proveo mo�da najistaknutiji hrvatski pu?ki pjesnik, fra Andrija Ka?i? Mio�i?, poznat i omiljen u narodu kao "Starac Milovan", kao i njegovo najve?e knji�evno djelo "Razgovor ugodni naroda slovinskog".

Prema zapisima bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta, tvr?ava Ostrog pod planinom Viterom, po kojoj je Zaostrog kasnije dobio ime (i)za-Ostrog(a), bila je glavni grad i utvrda tada�nje hrvatske dr�ave Paganije, a koju su osnovali Neretvani. Na vrhuncu svoje mo?i (IX. i X. st.), Paganija se prostirala od rijeke Cetine na zapadu sve do rijeke Neretve na istoku. Sjeverna granica se protezala visovima planina Ljubu�e, Vrane i ?vrsnice, a pripadali su joj jo� poluotok Pelje�ac, te otoci Bra?, Hvar, Kor?ula i Mljet s juga. Postoji zanimljivost koja se prenosi generacijama da je za lijepa dana tada�nji poglavar Paganije s Vitera nad Ostrogom pogledom mogao obuhvatiti gotovo sve krajnje to?ke svog dr�avnog posjeda, �to je ujedno izazov planinarima i slobodnim penja?ima. U prvim godinama pro�log stolje?a, Austro-Ugarska Monarhija, ?iji je sastavni dio tada bila i Dalmacija, izgradila je mul (kameno brodsko pristani�te) i regulirala seosku bujicu (korito velikog potoka koji presijeca Zaostrog na isto?ni i zapadni dio). Iako je, za razliku od bujice, zaostro�ki mul te�ko stradao u potresu 1962. godine, oba objekta imaju povijesno-spomeni?ku vrijednost. Zaostrog je danas turisti?ko mjesto nadaleko poznato po kilometrima pje�?anih i �ljun?anih pla�a. �itelji uglavnom �ive od iznajmljivanja soba i apartmana, kao i od poljodjelstva i ribarstva. Unato? velikim turisti?kim gu�vama za vrijeme ljetnih sezona, mjesto se mo�e pohvaliti standardiziranom ponudom kao i visokom kvalitetom ugostiteljskih, te popratnih usluga i sadr�aja. Zaostrog obzirom na gotovo idealan geografski polo�aj i bogato povijesno naslije?e, te osmi�ljene i ure?ene javne povr�ine, strogo urbaniziranu i ograni?enu izgradnju i razvoj, ima perspektivu kao zvu?nije turisti?ko odredi�te. Tim vi�e jer je za razliku od nekih drugih priobalnih mjesta prili?no sa?uvan od ru�ne betonizacije i mastodontskih apartmanskih gra?evina.

Franjeva?ki Samostan

Kliknite za prikaz fotogalerije

U franjeva?kom samostanu otvoren je muzej, etnolo�ka zbirka, galerija i velika knji�nica s preko 30.000 naslova, zna?ajnim dijelom iz starije hrvatske knji�evnosti. Tu je dio svog stvarala?kog �ivota proveo, fra Andrija Ka?i? Mio�i?. U samostanu, iza samog praga glavnog ulaza �upne crkve "Uznesenja Marijina", iznad kojeg stoji kamena plo?a isklesana povijesnim pismom, bosan?icom, nalazi se tako?er i fra Andrijin grob s posvetom. Za vi�e informacija o zaostro�kom samostanu pogledajte prilo�enu knji�icu.

Etnografska zbirka

Kliknite za prikaz fotogalerije

� tovani posjetitelju ovih stranica, ovdje mo�ete pogledati tek mali djeli? bogatstva etnografske zbirke franjeva?kog samostana. Namjera nije prezentirati cjelokupnu izlo�bu ve? potaknuti Vas na posjet Zaostrogu i samostanu.
Muzejska zbirka ima etnografsku zbirku, sakralnu zbirku, knji�nicu, arhiv i Galeriju Mladena Ve�e. Etnografska zbirka obuhva?a velik broj narodnih no�nji iz gotovo svih dijelova Hrvatske, nakit i razli?ite predmete, oru?e, nekada�nje poku?stvo... Sakralnu zbirku ?ine slike, skulpture, misno ruho, crkveni namje�taj i drugi predmeti. Najbrojniji su predmeti od srebra. Kao jedan od vrednijih izlo�aka valja izdvojiti pla�t bosanskog kralja Stjepana Toma�a (1444. - 1461.). Knji�nica ima bogatu gra?u od 30 inkunabula i 233 knjige tiskane u 16. st. Arhiv ?uva spise od 15. do 20. st., a me?u dokumentima nalazimo 457 isprava na turskom jeziku.

Galerija slika Mladena Ve�e (1916. - 2010.), slikara ro?enoga u susjednom Bristu, sadr�ava slike koje je autor darovao samostanu.

Stari Zaostrog

Kliknite za prikaz fotogalerije

Prema zapisima bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta, tvr?a Ostrog pod Viterom, po kojoj je stari Zaostrog kasnije dobio ime (za-Ostrog), bila je glavni grad i utvrda nekada�nje dr�ave Paganije koju su osnovali Neretvani. Sve se naglo promijenilo nakon velikog potresa iz 1962. godine nakon kojeg su se gotovo svi stanovnici spustili do mora i tamo izgradili dana�nji novi Zaostrog. Jedini stalni stanovnici starog sela Zaostrog ?lanovi su obitelji Mladena Kurtovi?a koji se ovamo vratio prije vi�e od desetak godina te se posvetio uzgoju koza pa danas ima najve?u farmu koza u Dalmaciji. Mladen je zna sve o pro�losti ovoga kraja jo� od najranijih dana...

Razglednice iz povijesti

Kliknite za prikaz fotogalerije

Sigurno ste neko? dobili barem jednu od sli?nih uspomena s ljetovanja. Ovako je Zaostrog izgledao na razglednicama iz sedamdesetih godina pro�log stolje?a.